ЦРВЕНОТО И ЦРНОТО

Main Article Content

Божидар Језерник

Abstract

Црвената и црната боја, кои се користат во многу календари за да се направи разлика меѓу поединечните денови, помагаат во организирањето на животот на одредено општество. Типографските алатки што се користат за да се потенцираат деновите со голема важност се инструмент што ги претвора историските настани и личности во симболи на нацијата, и ним членовите на нацијата можат да им се воодушевуваат, од нив можат да учат и, најпосле, за нив исто така можат да се борат. Доминантната идеологија има пресудна улога во изборот на вистинската боја за деновите. Дефинирајќи кои денови треба да се обележат како особено значајни, оние што се на власт не само што дефинираат кои денови се погодни за работа, а кои за одмор, туку тие исто така го присвојуваат минатото и го канонизираат знаењето и значењето на минатото. Радикалните промени во политичките системи по правило внесуваат промени и во симболичкиот систем на одредно општество. Се повлекуваат старите симболи за да им се отвори пат на новите симболи што ќе ја претставуваат новата идеологија и новото политичко водство. Во овој текст ќе ги анализирам интервенциите во симболичкиот свет користејќи ги примерите на два празника воведени во Република Словенија во 1992 година: Денот на реформацијата и Денот на сеќавањето на мртвите. Ако првиот празник, кој своите корени ги има во протестантската религиска традиција, претставува новост во словенечкиот календар, вториот празник, кој припаѓа на католичката традиција, има подолги и поцврсти корени. Во анализата на наративните претстави за минатото се потпирам на моделот предложен од Мареа Тески и Јакоб Климо (Marea Teski and Jacob Climo, The Labyrinth of Memory. Ethnographic Journeys, 1995), кој се однесува на конструира- њето и реконструирањето на минатото низ репертоарот на сеќавањето. Овој модел е применет од Шерил Натцмер (Cheryl Natzmer 2002: 164) во нејзината анализа за креативните експресии и помирувањето во Чиле по Пиноче.

Downloads

Download data is not yet available.

Article Details

How to Cite
Језерник, Божидар. 2016. “ЦРВЕНОТО И ЦРНОТО”. EthnoAnthropoZoom/ЕтноАнтропоЗум, no. 8 (November), 10-61. https://doi.org/10.37620/EAZ1080010j.
Section
Articles / Статии

References

Anonymous, V Gorici; Soča, November 8, 1878, стр. 3.
Anonymous, Vseh mrtvih dan; Soča, November 3, 1893, стр. 1–2.
Anonymous, Dan mrtvih; Štajerc, November 3, 1912, стр. 3.
Anonymous, Dan mrtvih; Štajerc, November 1, 1914, стр. 2–3.
Anonymous, Domače in tuje novice; Dolenjske Novice, October 26, 1916,
стр. 123.
Anonymous, Odborove seje; Bojevnik, November, 1931, стр. 8.
Anonymous, O Vseh svetih in na vernih duš dan; Nova Doba, October 30,
1936, стр. 3.
Anonymous, Številne komemoracije; Naša komuna, October 27, 1981a, стр. 1.
Anonymous, Praznik slovenskih evangeličanov; Družina, November 8,
1981b, стр. 3.
Anonymous, Vseh živih dan; Družina, 31. October 31, 1982, стр. 3.
Anonymous, Praznik v Ljubljani; Evangeličanski list, No. 1, 1989, стр. 2.
Anonymous, Krakovska grobišča; Naš glas, July 27, 1990, стр. 16–17.
Benedik, p. Metod, Koga škof Hren še vedno straši; Družina, November 11,
2007, стр. 3.
Blažič, Gregor, Reformator ali inkvizitor?; Demokracija, November 15, 2007,
стр. 46–48.
c., Indijanska dogodivščina; Nova Doba, November 5, 1925, стр. 2.
c., O Vseh svetih; Nova Doba, October 30, 1931a, стр. 2.
c., Brivnice o Vseh svetih; Nova Doba, October 30, 1931b, стр. 2.
c., Trgovine na dan Vseh svetnikov; Nova Doba, 30. oktobra, 1931c, стр. 2–3.
c., Štetje obiskovalcev pokopališč; Nova Doba, October 31, 1932, стр. 2.
c., Spomin dragih rajnkih najlepše; Nova Doba, October 30, 1933, стр. 2.
c., Štetje obiskovalcev grobov o Vseh svetih; Nova Doba, October 29, 1937,
стр. 4.
c., O Vseh svetih; Nova Doba, October 20, 1939, стр. 2.
Connerton, Paul, How societies remember, Cambridge: Cambridge University
Press, 1989.
C. R., D. G., Številne žalne slovesnosti ob dnevu spomina na mrtve; Delo, 2.
novembra, 2007, стр. 1.
Cvetinomirski, Vseh mrtvih dan; Angelček, 1911, стр. 174–175.
Črnič, Valerija, Dan mrtvih in mladi; Naša skupnost, 1978, стр. 18.
Čurin, Jože, Spomini živijo; Javna tribuna, 1986, стр. 13.
dr., Zaplet pri polaganju vencev na Žalah; Večer, November 2, 2007, стр. 2.
Fink, Andrej, Čudna religiozna vnema; Družina, November 8, 2009, стр. 9.
Gaberc, Vinko V., O smrti in o življenju; Nova Doba, October 31, 1925, стр. 1.
Gantar, P., Dan protireformacije, 2007: http://www.zares.si/danprotireformacije/
(21.01.2011)
Gojanović, Milica, Žalne komemoracije; Dogovori, 1986, стр. 7.
j., Kam greš naposled, naša pot…; Družina, November 8, 1981, стр. 1.
Javoršek, Jože, Živeli bodo z nami; Dogovori, November 4, 1986, стр. 1.
Jezernik, Božidar, Zgodovina v zgodbah ustne tradicije; Časopis za kritiko
znanost, Nos. 33-34, 1979, стр. 239–277.
Jezernik, Božidar, Non cogito ergo sum. Arheologija neke šale. Ljubljana:
Društvo za preučevanje zgodovine, literature in antropologije, 1994.
Jezernik, Božidar, Ali je Primož Trubar upesnitve vreden junak?; Obdobja 27,
2010.
Juhant, Janez, November 1990; Družina, November 7, 1999, стр. 3.
jz., Življenje – čudež neugnani; Družina, November 9, 1980, стр. 1, 4.
Kolšek, Peter, Božič in dan pozneje; Delo, Sobotna priloga, December 24,
2009, стр. 1.
Koren, Ksenija, Proslava poglobila delitve med Slovenci?; Večer, November
2, 2007, стр. 3.
Kos, Ivan, Zadobrova-Sneberje; Naša skupnost, 1981, стр. 11.
Koštomaj, Fran, Na Vseh svetih; Nova Doba, Priloga, November 1, 1923, стр. 1.
Kuhar, Boris, Mrtvi živijo z nami; Naša skupnost, 1990, стр. 12.
Kuret, Niko, Praznično leto Slovencev, III. knjiga, Celje: Mohorjeva družba,
1970.
Lowenthal, David, Possessed by the Past. The Heritage Crusade and the
Spoils of History, New York in London: The Free Press, 1996.
M. B., Naj molijo za rajne…; Družina, Družinska priloga, November 7, 1982,
стр. 154.
Mach, Zdisław, Symbols, Conflict, and Identity. Essays in Political
Anthropology. Albany: State University of New York Press, 1993.
Muller, Herbert J., The Uses of the Past. Profiles of Former Societies, New
York: Oxford University Press, 1952.
Natzmer, Cheryl, Remembering and Forgetting, Creative Expressions and
Reconciliation in Post-Pinochet Chile; во: Jacob J, Climo and Maria G.
Cattell, eds., Social Memory and History. Anthropological Perspectives,
Lanham: AltaMira Press, 2002, стр. 161–179.
Ocvirk, Drago, Reformacija dneva reformacije; Družina, November 14, 1993,
стр. 3.
Orig. let., Iz Trsta; Soča, November 9, 1877a, стр. 2–3.
Orig. let., Iz Dunaja; Soča, November 9, 1877b, стр. 3.
Orig. let., Iz Bovca; Soča, November 8, 1878, стр. 3.
Orwell, George, Nineteen Eighty-Four, Harmondsworth: Penguin Books,
1984.
Peterle, Lojze, Pozor! Smrti vsop strogo prepovedan; Družina, Družinska
priloga, November 6, 1983, стр. 144.
Plumb, J. H., The Death of the Past. London: Macmillan and Co., 1969.
Pobič, Jože, and reporters of Delo, »Reformacija si tak praznik res zasluži«;
Delo, November 2, 1992, стр. 2.
Shackel, Paul A., Public Memory and the Search for Power in American
Historical Archaeology; American Anthropologist, No. 3, 2001, стр. 655–
670.
Stanovnik, Justin, Spomina ne smemo izgubiti: Od odkritju neke spominske
plošče; Družina, October 30, 1994, стр. 7.
Stanovnik, Justin, Revolucija in zguba slovenskega kulturnega ravnotežja;
Družina, November 1, 1998, стр. 13.
Škalič, Gustav, Ob prazniku; Evangeličanski list, No. 10, 2000, стр. 1.
Škalič, Gustav, Volitve; Evangeličanski list, No. 10, 2000, стр. 1.
Škalič, Gustav, Volitve; Evangeličanski list, št. 10, 2002, стр. 1.
Škalič, Gustav, Stati inu obstati…; Evangeličanski list, št. 10, 2004, стр. 1.
Štuhec, Ivan, Vse najboljše!; Družina, 2. novembra, 1997a, стр. 27.
Štuhec, Ivan, Ustavite…! Koga?; Družina, 9. novembra, 1997b, стр. 19.
Švent, Rozina, Publicistična dejavnost slovenske emigracije po drugi svetovni
vojni, Unpublished master’s thesis, University of Ljubljana, Faculty of
Philosophy, Department of History, 1992.
Teski, Marea C., and Jacob J. Climo, eds., The Labyrinth of Memory.
Ethnographic Journeys, Westport and London: Bergin & Garvey, 1995.
Turk, Boštjan, Drevo, korenine in temelj slovenske državnosti; Družina,
November 12, 2000, стр. 21.
Turk, Miha, Moj pogled: Jože Možina; Ognjišče, No. 11, 2003, стр. 58–59.
Türk, Danilo, V Ljubljani bi lahko imeli Trg Demosa; Delo, Sobotna priloga,
December 24, 2009, стр. 4–7.
Vogel, Milan, Proslave in njih težave; Delo, November 2, 2007, стр. 5.
Zadravec, Jože, Blagor tistim, ki častijo Sveto; Družina, November 8, 1992,
стр. 1.
Zorn, Aleksander, Nacionalni junaki, narcisi in stvaritelji. Eseji o slovenski
književnost,. Ljubljana: Založba Mladinska knjiga, 1999.
Žajdela, Ivo, Pravica do javnega imena: Postavljene spominske plošče v Beli
krajini; Družina, October 28, 2007, стр. 18.